Vijesti

Održan adventski sajam

Uoči prve adventske nedjelje, dana 26. studenog 2014. godine u našoj školi održan je adventski sajam. Nekoliko dana prije samog sajma održane su zanimljive radionice na kojima smo u suradnji s roditeljima izrađivali vjenčiće i ukrase od zlatoveza, te pod vodstvom učiteljica iz kemije i biologije pripremali prirodnu kozmetiku i čajeve. Sav prihod od sajma rasporedit će se za djecu štićenike Caritasovog dječjeg boravka Dr. Antun Bogdan u Čakovcu i za potrebe opremanja škole. Prije početka sajma mali je zbor otpjevao dvije skladbe za koje ih je pripremao vjeroučitelj Hrvoje Živković. Dodijeljene su nagrade za najbolje u literaturnom i fotografskom natječaju povodom Mjeseca hrvatske knjige. Na kraju svečanosti atmosferu su podigli učenici sedmih i osmih razreda otplesavši western polku.
Leona Vražić. 6.r.

Adventski je sajam bio vrlo uspješan

E – dnevnici

Ove školske godine 2014./2015. e–dnevnici su zamijenili školske imenike. E – dnevnik je internetska stranica putem koje možemo vidjeti ocjene. Učitelji su dobili tablete preko kojih na e–dnevnik upisuju bilješke, a ujedno i ocjene koje se vide nakon 48 sati, a mi smo dobili bijeli papir na kojem piše korisničko ime i lozinka potrebni za prijavu. Roditelji misle da je to pametna aplikacija jer automatski zbroji prosjek, a nekim je učenicima sad teže, jer ako prije nisu govorili svoje ocjene pa se izvlačili tek kad su ispravili, polako bi trebali to promijeniti, jer sada roditelji sve vide i sve znaju.
Leona Vražić, 6.r.

Kad otok putuje

Komižanka, Zagrepčanka, Vlahinja, Međimurka i Slovenka, sve je to Irma Kovačić, književnica koja govori i razumije mnoge jezike s balkanskih prostora. Živi i radi u Zagrebu, a kroz život je mijenjala struke i profesije, mjesta življenja i prijatelje.

Irma Kovačić donijela je dašak mora

„Kad otok putuje“ njena je prva knjiga za koju joj je trebalo dugo vremena da je objavi, a ujedno je i njena prva promocija u jednoj osnovnoj školi. Do naslova knjige došla je razmišljajući, inspirirale su je biljke i putovanja. Pročitala nam je nekoliko zanimljivih naslova i priča iz svoje knjige: artičoka, divlje zelje, ružmarin, šparoga , rogač, smokva, česma, tamaris, bajama, vazdazelen. Rogač je najpoznatija biljka u Komiži i od nje se pravi kolač. Ružmarin se bere i prerađuje u eterična ulja. Jednom je jedan čovjek brao ružmarin i pjevao, i pjevao, te se cijela planina orila od pjesme. Tako se rodio narodni pjesnik. To su slušale dvije djevojke, plava i crna, te je njima poklonio svoju pjesmu. Priča o kaparama, najljepšem cvijetu na svijetu, izvire iz zida i puzi po zemlji, ne vole je zaštitari prirode jer bi svojim korijenjem za 500 godina mogla pojesti Dioklecijanovu palaču. Ako se uvučete u dušu jedne kapare, onda putujete do najdubljih dubina. U knjizi se osim biljaka spominju i ljudi i pojave, događanja i putovanja, putovanja kroz korijenje bilja, onako kako čovjek putuje. Cijela knjiga je ilustrirana fotografijama koje je sama književnica zabilježila na Komiži. Pričala nam je o svom životu i putovanjima. Otoci, mora i oceani njezin su život. Rođena je 1952. godine između Sore i Soče, zatim je otišla na jezero Peruča i rijeku Cetinu, nastanila se između dviju rijeka, Mure i Drave, zatim na otok Vis, a oko njega su pučinski otoci Svetac, Jabuka, Biševo, Palagruža, otišla je i do jako udaljenih država kao što su Malezija, Singapur, Tajland, plovila je i po divljim rijekama koje su obilježile njen život i one su same po sebi putovanja. Irma smatra da svi otoci putuju na neki način. Ne mora to biti fizičko putovanje da se otok pomakne metar lijevo ili desno. Putujemo li s otocima i prenosimo li iskustva i osjećaje koje smo donijeli sa sobom, onda i otok putuje s nama. Ako vjetar, primjerice, donese sjemenku s jednog otoka na drugi otok, onda i taj otok putuje. Neki ljudi putuju duboko i široko, kroz zgrade, vrijeme i ljude. Svaki čovjek nosi svoju vlastitu energiju i spoznaje koje nema nitko drugi, to je putovanje kroz čovjeka jer i mi preuzimamo dio te energije i spremni smo s njime razgovarati.

U ugodnom razgovoru s novinarkama

Na kraju knjige zapisala je sve ljude koji su na njoj ostavili trag, kao što je primjerice Joža Horvat, književnik iz Kotoribe, koji je dva puta oplovio svijet brodom Besa i naučio je o morskim dubinama i širinama, zvijerima, o svjetovima i poeziji. S Jožom i njegovom ženom Renatom slavila je rođendane do kraja. Ivica Vidović, glumac, i Ranko Marinković, književnik, pokojni su i pokopani u Komiži i s njima se puno družila i surađivala. Jako ih je voljela i puno od njih naučila. Kad je dala otkaz u Ministarstvu kulture, rekla je Ranku Marinkoviću: Odoh ja u Komižu, a Ranko je rekao: Netko pametan mora ostati u Zagrebu. Jedna krasna duša Đorđe Balašević je ljubav njezinog života kao pjevač, iako ga osobno ne poznaje. Bila je profesorica, novinarka, knjižničarka, galerist, lektor i instruktor za hrvatski jezik i gramatiku, radila je u Ministarstvu kulture. Knjižničarka je postala jer u Zagrebu nije mogla naći posao u školi pa se preškolovala za knjižničarku. Njen muž bio je s Komiže i čeznuo je za otokom pa je i ona otišla s njim i postala Komižanka. Za Vis kaže da je prečaroban otok i da je najljepši u jesen i proljeće, a najnaporniji u kolovozu jer je prevruće. Mladi Slovenci dolaze na Vis jer ih privlači miris otoka. Fjamengo, Pilić, Tomić i Žmegač neki su njen uži izbor pisaca koje čita. Stalni su joj pratioci oduvijek bile knjige, štivo i riječ. Ne može živjeti bez knjige i pisanja , a neke knjige čita i po nekoliko puta. Riječi koje se čitaju, pišu i govore, nadaju se da će netko čuti te riječi.
Melani Vurušić, 8.a

Susret s Filipom Udeom

Danas su svi pričali o dolasku gimnastičara Filipa Udea u našu školu. Prošla su dva sata nastave, užina i dočekali smo ga u holu. Bilo nas je jako puno i svi smo imali bijele sportske majice na sebi. Ravnateljica ga jer predstavila i tada nam je pokazao kako se radi salto unatrag i stoj na rukama. Svi smo mu jako pljeskali i kasnije smo se slikali s njim. Naš razred je otišao s njim u knjižnicu gdje mu je svaki učenik postavio pitanje. Dobili smo i njegov autogram. Danas je bio zanimljiv dan jer sam upoznala najpoznatijeg međimurskog sportaša.
Katja Kolarić, 4.b

Naš gost strpljivo odgovara na pitanja i daje autograme učenicima

Sudjelovali smo na Reviji hrvatskog školskog filma

Od 18. do 20. rujna učiteljica Nataša Kralj, Stjepan Petković i ja provodili smo zabavno vrijeme u Velikoj Gorici na Smotri hrvatskoga školskog filma. Na reviju je bio pozvan naš dokumentarni film „Djeco, Ivica se zovem“ koji govori o učeniku naše škole, Ivanu Munđaru i njegovom velikom crtačkom talentu. Na filmu smo radili gotovo jednu godinu, puno truda uložili u njega i jako sam sretna što se naš trud isplatio. Smješteni smo bili u hotelu „Dream“ u Velikoj Gorici. Super smo se zabavljali i družili uz gledanje filmova i nadamo se da će naš film biti pozvan i sljedeće godine.
Iva Bulović, 8.a

NAŠI NOVI PRIJATELJI I SURADNICI MAĐARI

U petak, 26. rujna 2014. godine bili smo u školi Nikole Zrinskog u Murakeresturu. Ove godine smo počeli surađivati s njima. Pod ljetnim praznicima oni bili kod nas u školi na filmskoj radionici, no jedini problem je bio to što se nismo mogli sporazumjeti jer samo njih par zna nešto malo hrvatski književni jezik. Naši prijatelji su pomurski Hrvati. U petak su slavili svoj Dan škole, no sve je bilo drugačije nego kod nas. Naravno nismo ih ništa razumjeli jer su sve govorili na mađarskom.

Mađari veoma poštuju Zrinske

Iako teško govore na hrvatskom jeziku, jako se trude pokazati zahvalnost za sve što imaju, osobito na svoju povijest. Svuda su bile postavljene hrvatske i mađarske zastave, a malim prvašićima su stavljali kravate za uspomenu na ovaj veliki dan. Bilo je ovo jako zanimljivo iskustvo i nadam se da ce oni biti gosti na našem Danu škole.
Lidija Pintarić, 6.b

ZAHVALNI ZA PLODOVE ZEMLJE

Obilježeni Dani kruha u školi i župi

Sredinom listopada, već tradicionalno, zahvaljujemo za kruh i plodove zemlje. U školi nam se na kratkoj svečanosti pridružio i vlč. Danijel Bistrović koji je blagoslovio kruh i sve nas. Učenice sedmih razreda pročitale su prigodne pjesme pa smo nakon blagoslova kruha i molitve blagovali posvećeni kruh.
Slavlje se je nastavilo u nedjelju u župi gdje je prije mise također održana svečanost i pročitane prigodne pjesme. Mame i bake su donirale kruh i kolače koje su ispekle, a koji su se prodavali nakon mise. Cjelokupni prihod doniran je za školski projekt Škole za Afriku u koji je uključena naša škola, a kojim pomažemo školovanje najsiromašnije djece u Africi.
Sanja Vurušić, 8.a

INTEGRIRANI DAN POSVEĆEN SPORTU

Svake školske godine nekoliko puta organiziran je za učenike predmetne nastave integrirani dan s nekom središnjom temom. Tako smo ove godine povodom Hrvatskog olimpijskog dana 10. rujna imali integrirani dan s temom SPORT. Učenici su bili podijeljeni u mješovite grupe te su nakon 2 školska sata rada u grupama prezentirali svoje radove u holu škole. Bilo je raznih oblika prezentacije: od plakata i prezentacija do izložbe medalji i kviza na engleskom jeziku. Učenicima se sviđa ovakav način rada jer je drugačiji od klasične nastave, jer se radi u mješovitim skupinama, a i atmosfera je opuštenija. Može se puno toga naučiti slušajući izlaganja skupina, ali i kao izlagač uvježbati svoje govorničke vještine.

Učenici izlažu naučeno o sportskim temama

Patricija Šimunić, 8.a

OSMAŠI ORGANIZIRALI VALENTINOVSKI PARTY

U petak 14. veljače učenici osmih razreda organizirali su party povodom Valentinova za sve učenike viših razreda. Party je započeo nastupom pjevačkog zbora, nakon čega su održane igre. U igrama glazbene stolice, pogađanje pjesama, tronožna utrka, nošenje jajeta u žlici, natjecali su se parovi a nagrade su bile ispričnice za usmeno odgovaranje iz povijesti i kemije.

Učenici nižih razreda odali su počast Valentinovu obukavši crveno

Nakon igara i podijeljenih nagrada započeo je ples. Svi učenici su plesali uz popularne pjesme a nakon nekog vremena su im se pridružili i učitelji.
U jednom je trenutku sve stalo – nestala je struja! Kvar je uskoro otklonjen i zabava se mogla nastaviti.
Ples je završio nakon dva sata i učenici su otišli kućama a organizatori, osmaši, su ostali pospremiti školu.
Valentinovo smo proslavili u vedrom raspoloženju i druženju, pa možemo reći da je party bio vrlo uspješan.
Klara Novak, 8.a

NOVIGRADSKO PROLJEĆE – ŠKOLA U KOJU SE BJEŽI

Jubilarno 25. Novigradsko proljeće i 39. škola stvaralaštva održana je od 5. do 12. travnja 2014. godine u istarskome Novigradu. Domaćin je i ovaj puta bila OŠ Rivarela koja je okupila 300 učenika osnovnih i srednjih škola te 40 mentora hospitanata koji su svoje umijeće i znanje pokazali u književno-umjetničkom stvaralaštvu kroz četiri osnovne teme kao što su riječ, pokret, slika i zvuk raspoređenih u dvadesetak radionica poput literarne, scenske, filmske, novine na internetu, slikarske i mnoge druge. Novigradska škola stvaralaštva jedinstvena je u Lijepoj našoj jer okuplja ponajbolje učenike svih naših škola koji svoj talent razvijaju i njeguju od ideje do njezine realizacije pa mnogi voditelji ovih radionica ističu da je to jedina škola u koju se bježi, a ne iz koje se bježi. Tema ovogodišnje škole bila je slatkom loncu poklopac pa je svaka radionica na svoj jedinstven i umjetnički način obradila ovu temu.

Naši predstavnici u školi za nadarene

OŠ Ivanovec prvi je puta sudjelovala na ovakvoj školi i to u videodokumentarnoj radionicu koji je polazio učenik šestog razreda Stjepan Petković i njegova mentorica Nataša Kralj. Voditelj radionice bio je vrstan poznavatelj filmske umjetnosti profesor Josip Krunić koji uz pomoć svojih asistenata iz Gunje, popularnih SKIGovaca (Studio kreativnih ideja) već dvadesetak godina dio ove zavidne kreativne ekipe. Ove godine pratio se rad svih radionica Novigradskog proljeća i prikaz prijašnjih godina škole i njezinih dugogodišnjih polaznika kao svojevrstan album sjećanja. Mnogi učenici i po nekoliko godina zaredom dolaze na ovu školu, a mnogi hospitanti postali su i voditelji radionica. Rad u samoj radionici veoma je zanimljiv i kreativan.

Praktični rad kamerom

Iziskuje potrebno znanje u poznavanju rada kamerom, snimanja, tonske produkcije i montaže. Isto tako pokazuje snalažljivost i brzinu u snimanju svakodnevnih anketa te montiranju kako bi se svake večeri javno prikazivao snimljeni materijal tijekom dana.

Radni dogovor

Do izražaja dolazi i kreativnost djece koji u nekoliko dana snime kraće igrane forme, skečeve i videospotove čije ideje nastaju u samoj radionici i u razgovorima s ostalim polaznicima. Za svako je dijete ovakva škola jedinstveni događaj i nezaboravno iskustvo pa ne čudi što mnogi ponovo vraćaju kako bi bili dio ove nezaboravne stvaralačke ekipe.

Nataša Kralj

INTEGRIRANIM DANOM POČEO RAD U ŠKOLSKOM VRTU – VIŠEGENERACIJSKOJ UČIONICI NA OTVORENOM

Još prije proljetnih praznika učenici viših razreda naše škole počeli su raditi na projektu izgradnje školskog vrta – višegeneracijskoj učionici na otvorenom. Koordinatorica projekta je ravnateljica škole Palmina Novak a autorica projekta i voditeljica je učiteljica biologije Marija Purić – Hranjec. Više tematskih vrtova nadopunjavat će se i izmjenjivati jedan za drugim. Imat ćemo tako sjenoviti vrt, vrt hrvatske perunike, ružičnjak, vodeni vrt, kamenjar, ljekoviti vrt, kupinjak, malinjak, bobičasto voće, voćnjak, tradicijski cvjetnjak, međimurski vrčak…

Zajedničkim naporima učenika, učitelja i ostalog osoblja nastaje naša zelena oaza

Učenici su s puno volje prihvatili sve podijeljene zadatke i pokazali da vole i znaju raditi na zemlji. Proučili su biljne vrste koje će se nalaziti u vrtu i izradili o njima seminare i prezentacije. Na integriranom danu prezentirali su jedni drugima rezultate istraživanja, a nakon toga krenula je sadnja.

Uložen je veliki napor, ali su plodovi slatki!

Mnogi su donirali sjemenke i sadnice, roditelji, tvrtke, vrtni centri. Hvala im na tome što su pomogli da naš vrt – učionica bude bogatiji i šareniji!

Vrt kao mravinjak

Sanja Vurušić, 8.a
Klara Novak, 8.a